Kauśikasūtra
# Header
This file is a plain text transformation of http://gretil.sub.uni-goettingen.de/gretil/corpustei/sa_kauzikasUtra.xml
with a rudimentary header. For a more extensive header please refer to the source file.
## Data entry: Arlo Griffiths
## Contribution: Arlo Griffiths
## Date of this version: 2020-07-31
## Source:
- .
## Publisher: Göttingen Register of Electronic Texts in Indian Languages (GRETIL), SUB Göttingen
## Licence:
This e-text was provided to GRETIL in good faith that no copyright rights have been infringed. If anyone wishes to assert copyright over this file, please contact the GRETIL management at gretil(at)sub(dot)uni-goettingen(dot)de. The file will be immediately removed pending resolution of the claim.
Distributed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International License.
## Structure of references:
A reference is assembled consisting of
- a pragmatic abbreviation of the title: Kauśikasūtra = ,
- the number of the in arabic numerals,
- the number of the verse in arabic numerals.
## Notes:
This file has been created by mass conversion of GRETIL's Sanskrit corpus from kaussu_u.htm. Due to the heterogeneity of the sources the header markup might be suboptimal. For the sake of transparency the header of the legacy file is documented in the note element below:
Kausikasutra
First Edition, input November 1999 to August 2000 by Arlo Griffiths
Second Edition June 2001
Third Edition April 2003
Fourth Edition December 2004
Fifth Edition August 2009
Please send corrections to:
Corrections reported by Bahulkar, Bisschop, Falk, Gippert, Gruenendahl, Isaacson, Lubotsky, Voegeli are hereby gratefully acknowledged.
NOTA BENE:
1) The input of the 1st adhyāya is based on Edition Bahulkar 1990, in: ``Vedic Texts: A Revision. Prof. C.G. Kashikar Felicitation Volume'' (Delhi: Motilal Banarsidass).
2) This re-edition is not free of mistakes, so the editio princeps by Bloomfield (1889) was compared for adhyāya one, and some mistakes have been tacitly corrected.
3) All the remaining adhāyas are based on Bloomfield's edition.
4) Most (vowel) sandhis have been solved in the sūtra portions, and all such changes to the published edition (Bloomfield) are indicated by underscore (_).
5) The Bahulkar edition dissolves sandhi around mantra quotations, whereas Bloomfield's does not. Bahulkar's text (with implicit sandhi-solution) has been followed in the first adhyāya. Thereafter, all cases where sandhi surrounding mantras has been solved, are explicitly marked by underscore.
6) Some emendations have been made by me, and some emendations proposed by Caland, Bloomfield e.a. have been noted, but not yet systematically. All deviations from the published edition are marked with a +. The reading of the edition is always given (in [...]).
7) Mantras are enclosed in <...>, and identified wherever possible. When no text is mentioned, but only a number, the Mantra is from ŚS.
## Revisions:
- 2020-07-31: TEI encoding by mass conversion of GRETIL's Sanskrit corpus
# Text
(kauśs_1,1.1) atha vidhiṃ vakṣyāmaḥ
(kauśs_1,1.2) sa punar āmnāyapratyayaḥ
(kauśs_1,1.3) āmnāyaḥ punar mantrāś ca brāhmaṇāni ca
(kauśs_1,1.4) tad yathābrāhmaṇaṃ vidhir evaṃ karmaliṅgā mantrāḥ
(kauśs_1,1.5) tathānyārthaḥ
(kauśs_1,1.6) tathā brāhmaṇaliṅgā mantrāḥ
(kauśs_1,1.7) tadabhāve saṃpradāyaḥ
(kauśs_1,1.8) pramuktatvād brāhmaṇānām
(kauśs_1,1.9) yajñaṃ vyākhyāsyāmaḥ
(kauśs_1,1.10) devānāṃ pitṝṇāṃ ca
(kauśs_1,1.11) prāṅmukha upāṃśu karoti
(kauśs_1,1.12) yajñopavītī devānām
(kauśs_1,1.13) prācīnavītī pitṝṇām
(kauśs_1,1.14) prāg udag vā devānām
(kauśs_1,1.15) dakṣiṇā pitṝṇām
(kauśs_1,1.16) prāgudag apavargaṃ devānām
(kauśs_1,1.17) dakṣiṇāpratyag apavargaṃ pitṝṇām
(kauśs_1,1.18) sakṛt karma pitṝṇām
(kauśs_1,1.19) tryavarārdhaṃ devānām
(kauśs_1,1.20) yathādiṣṭaṃ vā
(kauśs_1,1.21) abhidakṣiṇam ācāro devānām
(kauśs_1,1.22) prasavyaṃ pitṝṇām
(kauśs_1,1.23) svāhākāravaṣṭkārapradānā devāḥ
(kauśs_1,1.24) svadhākāranamaskārapradānā pitaraḥ
(kauśs_1,1.25) upamūlalūnaṃ barhiḥ pitṝṇām
(kauśs_1,1.26) parvasu devānām
(kauśs_1,1.27) iti darbhāhārāya dātraṃ prayachati
(kauśs_1,1.28) iti_upari parvaṇāṃ lūtvā tūṣṇīm āhṛtya_uttarato_agner upasādayati
(kauśs_1,1.29) nāgniṃ viparyāvarteta
(kauśs_1,1.30) nāntarā yajñāṅgāni vyaveyāt
(kauśs_1,1.31) dakṣiṇaṃ jānu prabhujya juhoti
(kauśs_1,1.32) yā pūrvā paurṇamāsī sānumatir yā_uttarā sā rākā [cf. aitb 7.11.2]
(kauśs_1,1.33) yā pūrvāmāvāsyā sā sinīvālī yā_uttarā sā kuhūḥ [cf. aitb 7.11.2]
(kauśs_1,1.34) adya_upavasatha iti_upavatsyadbhaktam aśnāti
(kauśs_1,1.35) madhulavaṇamāṃsamāṣavarjam
(kauśs_1,1.36) iti samidha ādhāya vratam upaiti
(kauśs_1,1.37) iti vā
(kauśs_1,1.38) brahmacārī vratī
(kauśs_1,1.39) adhaḥ śayīta
(kauśs_1,1.40) prātarhute_agnau iti pāṇī prakṣālyāpareṇāgner darbhān āstīrya teṣūttaram ānaḍuhaṃ rohitaṃ carma prāggrīvam uttaraloma prastīrya pavitre kurute
(kauśs_1,1.41) darbhau_aprachinnāntau prakṣālyānulomam anumārṣṭi iti
(kauśs_1,2.1) iti pavitre antardhāya havir nirvapati iti
(kauśs_1,2.2) evam iti
(kauśs_1,2.3) iti_amāvāsyāyām
(kauśs_1,2.4) nityaṃ pūrvam āgneyam
(kauśs_1,2.5) niruptaṃ pavitrābhyāṃ prokṣati yathādevatam
(kauśs_1,2.6) ulūkhalamusalaṃ śūrpaṃ prakṣālitaṃ carmaṇi_ādhāya vrīhīn ulūkhala opyāvaghnaṃs trir haviṣkṛtā vācaṃ visṛjati iti
(kauśs_1,2.7) +avahatya [ed. apahatya] suphalīkṛtān kṛtvā triḥ prakṣālya taṇḍulān iti carum adhidadhāti
(kauśs_1,2.8) <śuddhāḥ pūtāḥ [11.1.17]> iti_udakam āsiñcati
(kauśs_1,2.9) iti taṇḍulān
(kauśs_1,2.10) iti triḥ paryagni karoti
(kauśs_1,2.11) nekṣaṇena triḥ pradakṣiṇam udāyauti
(kauśs_1,2.12) ata ūrdhvaṃ yathākāmam
(kauśs_1,2.13) uttarato_agner upasādayatīdhmam
(kauśs_1,2.14) uttaraṃ barhiḥ
(kauśs_1,2.15) itīdhmam
(kauśs_1,2.16) iti barhiḥ
(kauśs_1,2.17) darbhamuṣṭim abhyukṣya paścād agneḥ prāgagraṃ nidadhāti <ūrṇamradaṃ prathasva svāsasthaṃ devebhyaḥ [corrupt: cf. i.a. ks 1.11:6.2-3]> iti
(kauśs_1,2.18) darbhāṇām apādāya <ṛṣīṇāṃ prastaro_asi [16.2.6]> iti dakṣiṇato_agner brahmāsanaṃ nidadhāti
(kauśs_1,2.19) purastād agner āstīrya teṣāṃ mūlāni_apareṣāṃ prāntair avachādayan parisarpati dakṣiṇenāgnim ā paścārdhāt
(kauśs_1,2.20) iti saṃpreṣyati
(kauśs_1,2.21) iti
(kauśs_1,2.22) evam uttarato_ayujo dhātūn kurvan
(kauśs_1,2.23) yatra samāgachanti tad dakṣiṇottaraṃ kṛṇoti
(kauśs_1,2.24) stīrṇaṃ prokṣati iti
(kauśs_1,2.25) nānabhyukṣitaṃ saṃstīrṇam upayogaṃ labheta
(kauśs_1,2.26) naidho_abhyādānam
(kauśs_1,2.27) nānutpūtaṃ haviḥ
(kauśs_1,2.28) nāprokṣitaṃ yajñāṅgam
(kauśs_1,2.29) tasmin prakṣālitopavātāni nidadhāti
(kauśs_1,2.30) sruvam ājyadhānīṃ ca
(kauśs_1,2.31) vilīnapūtam ājyaṃ gṛhītvādhiśritya paryagni kṛtvā_udag udvāsya paścād agner upasādya_udagagrābhyāṃ pavitrābhyām utpunāti
(kauśs_1,2.32)
(kauśs_1,2.33)
(kauśs_1,2.34) iti tṛtīyam
(kauśs_1,2.35) tūṣṇīṃ caturtham
(kauśs_1,2.36) śṛtaṃ havir abhighārayati iti
(kauśs_1,2.37) abhighārya_udañcam udvāsayati iti
(kauśs_1,2.38) paścād ājyasya nidhāyālaṃkṛtya samānena_utpunāti
(kauśs_1,2.39) iti_avekṣate
(kauśs_1,2.40) iti_aindram
(kauśs_1,2.41) iti tisṛbhir upasamādadhāti iti vā
(kauśs_1,3.1) iti
(kauśs_1,3.2) dakṣiṇato jāṅmāyanam udapātram upasādyābhimantrayate iti
(kauśs_1,3.3) atha_udakam āsiñcati iti
(kauśs_1,3.4) <ṛtaṃ tvā satyena pariṣiñcāmi jātavedaḥ [cf. vaits 7.4, tb 2.1.11.1 etc.]> iti saha havirbhiḥ paryukṣya jīvābhir <[19.69.1-4]> ācamya_utthāya vedaprapadbhiḥ prapadyate_ iti
(kauśs_1,3.5) prapadya paścāt stīrṇasya darbhān āstīrya _iti brahmāsanam anvīkṣate
(kauśs_1,3.6) _iti dakṣiṇā tṛṇaṃ nirasyati (cf. 139.38ff.)
(kauśs_1,3.7) tad anvālabhya japati
(kauśs_1,3.8) _ity upaviśyāsanīyaṃ brahmajapaṃ japati iti
(kauśs_1,3.9) darbhaiḥ sruvaṃ nirmṛjya iti pratapya mūle sruvaṃ gṛhītvā japati iti
(kauśs_1,3.10) iti prathamaṃ grahaṃ gṛhṇāti
(kauśs_1,3.11) iti dvitīyam
(kauśs_1,3.12) iti tṛtīyam
(kauśs_1,3.13) iti caturtham
(kauśs_1,3.14) rājakarmābhicārikeṣu iti pañcamam
(kauśs_1,3.15) iti juhoti
(kauśs_1,3.16) paścād agner madhyadeśe samānatra purastāddhomān
(kauśs_1,3.17) dakṣiṇenāgnim udapātra ājyāhutīnāṃ saṃpātān ānayati
(kauśs_1,3.18) purastāddhoma ājyabhāgaḥ saṃsthitahomaḥ samṛddhiḥ śāntānām
(kauśs_1,3.19) iti_etau_ājyabhāgau
(kauśs_1,4.1) iti_uttarapūrvārdhe_āgneyam ājyabhāgaṃ juhoti
(kauśs_1,4.2) dakṣiṇapūrvārdhe somāya iti
(kauśs_1,4.3) madhye haviḥ
(kauśs_1,4.4) upastīryājyaṃ saṃhatābhyām aṅgulibhyāṃ dvir haviṣo_avadyati madhyāt pūrvārdhāt_ca
(kauśs_1,4.5) avattam abhighārya dvir haviḥ pratyabhighārayati
(kauśs_1,4.6) yato yato_avadyati tad anupūrvam
(kauśs_1,4.7) evaṃ sarvāṇi_avadānāni
(kauśs_1,4.8) anyatra sauviṣṭakṛtāt
(kauśs_1,4.9) iti purastāddhomasaṃhatāṃ pūrvām
(kauśs_1,4.10) evaṃ pūrvāṃpūrvāṃ saṃhatāṃ juhoti
(kauśs_1,4.11) svāhāntābhiḥ pratyṛcaṃ homāḥ
(kauśs_1,4.12) yām uttarām agner ājyabhāgasya juhoti rakṣodevatyā sā yāṃ dakṣiṇataḥ somasya pitṛdevatyā sā
(kauśs_1,4.13) tasmād antarā hotavyā devaloke_eva hūyante (kauśs_1,4.14) yāṃ hutvā pūrvām aparāṃ juhoti sāpakramantī sa pāpīyān yajamāno bhavati
(kauśs_1,4.15) yāṃ parāṃparāṃ saṃhatāṃ juhoti sābhikramantī sa vasīyān yajamāno bhavati
(kauśs_1,4.16) yām anagnau juhoti sāndhā tayā cakṣur yajamānasya mīyate so_andhaṃbhāvuko yajamāno bhavati
(kauśs_1,4.17) yāṃ dhūme juhoti sā tamasi hūyate so_arocako yajamāno bhavati
(kauśs_1,4.18) yāṃ jyotiṣmati juhoti tayā brahmavarcasī bhavati tasmāt_jyotiṣmati hotavyam
(kauśs_1,4.19) evam iti_agniṣomīyasya
(kauśs_1,5.1)
(kauśs_1,5.2) <śnathad vṛtram uta sanoti vājam indrā yo agnī sahurī saparyāt | irajyantā vasavyasya bhūreḥ sahastamā sahasā vājayantā || [rv 6.60.1]> iti
(kauśs_1,5.3) aindrāgnasya haviṣo_amāvāsyāyām
(kauśs_1,5.4) prāk sviṣṭakṛtaḥ pārvaṇahomau samṛddhihomāḥ kāmyahomāś ca
(kauśs_1,5.5) iti paurṇamāsyām
(kauśs_1,5.6) ity amāvāsyāyām
(kauśs_1,5.7) <ākūtyai tvā svāhā | kāmāya tvā svāhā | samṛdhe tvā svāhā | ākūtyai tvā kāmāya tvā samṛdhe tvā svāhā | [cf. ts 3.4.2.1 etc.]> <ṛcā stomaṃ samardhaya gāyatreṇa rathantaraṃ | bṛhad gāyatravartani || [ts 3.1.10.1 etc.]>
(kauśs_1,5.8) iti saṃnatibhiś ca iti ca
(kauśs_1,5.9) upastīryājyaṃ sarveṣām uttarataḥ sakṛtsakṛd avadāya dvir avattam abhighārayati
(kauśs_1,5.10) na havīṃṣi
(kauśs_1,5.11) <ā devānām api panthām aganma yac chaknavāma tad anupravoḍhum | agnir vidvān sa yajāt sa id dhotā so 'dhvarān sa ṛtūn kalpayāti || [sakala ps 19.47.6 = ;ss 19.59.3, rv 10.2.3 etc.]> ity uttarapūrvārdhe_avayutaṃ hutvā sarvaprāyaścittīyān homān_juhoti
(kauśs_1,5.12) iti | iti
(kauśs_1,6.1) iti
(kauśs_1,6.2) iti ca skannāsmṛtihomau
(kauśs_1,6.3) iti saṣthitahomāḥ
(kauśs_1,6.4) iti uttamaṃ caturgṛhītena
(kauśs_1,6.5) barhir ājyaśeṣe_anakti [śeṣeṇānakti?]
(kauśs_1,6.6) iti mūlam iti madhyaṃ iti agram evaṃ triḥ
(kauśs_1,6.7) ity anupraharati yathādevatam
(kauśs_1,6.8) sruvam agnau dhārayati
(kauśs_1,6.9) yad ājyadhānyāṃ tat saṃsrāvayati iti
(kauśs_1,6.10) iti sruvaṃ prāgdaṇḍaṃ nidadhāti
(kauśs_1,6.11) iti samidham ādadhāti
(kauśs_1,6.12) iti dvitīyāṃ iti tṛtīyam
(kauśs_1,6.13) iti mukhaṃ vimārṣṭi
(kauśs_1,6.14) dakṣiṇenāgniṃ trīn viṣṇukramān kramate iti dakṣiṇena pādenānusaṃharati savyam
(kauśs_1,6.15) ity abhidakṣiṇam āvartate
(kauśs_1,6.16) ity ādityam īkṣate
(kauśs_1,6.17) ity apareṇāgnim udapātraṃ parihṛtyottareṇāgnim <āpo hi ṣṭhā mayobhuvaḥ [1.5.1-5?]> iti mārjayitvā barhiṣi patnyāñjalau ninayati iti iti vā
(kauśs_1,6.18) iti mukhaṃ vimārṣṭi
(kauśs_1,6.19) iti samidham ādadhāti
(kauśs_1,6.20) iti pariṣicya_udañci havirucchiṣṭāny udvāsayati
(kauśs_1,6.21) pūrṇapātraṃ dakṣiṇā
(kauśs_1,6.22) iti brāhmaṇam
(kauśs_1,6.23)
(kauśs_1,6.26) <īḍyā vā anye devāḥ saparyeṇyā anye | devā īḍyā devā brāhmaṇāḥ saparyeṇyāḥ
(kauśs_1,6.27) yajñena_eva_īḍyān prīṇāti anvāhāryeṇa saparyeṇyān
(kauśs_1,6.28) te_asya_ubhe prītā yajñe bhavantīti [cf. ks 8.13:97.11ff.]>
(kauśs_1,6.29) imau darśapūrṇamāsau vyākhyātau
(kauśs_1,6.30) darśapūrṇamāsābhyāṃ pākayajñāḥ
(kauśs_1,6.32) kumbhīpākād eva vyuddhāraṃ juhuyāt
(kauśs_1,6.33) adhiśrayaṇa_paryagnikaraṇa_abhighāraṇa_udvāsana_alaṃkaraṇa_utpavanaiḥ saṃskṛtya
(kauśs_1,6.34) athāpi ślokau bhavataḥ <ājyabhāgāntaṃ prāktantram ūrdhvaṃ sviṣṭakṛtā saha | havīṃṣi yajña āvāpo yathā tantrasya tantavaḥ [-, attributed to gb by sāyaṇa i, p. 349] ||>
(kauśs_1,6.35) etena_evāmāvāsyo vyākhyātaḥ
(kauśs_1,6.36) aindrāgno_atra dvitīyo bhavati
(kauśs_1,6.37) tayor vyatikrame iti śāntāḥ
(kauśs_1,7.1) aśnāty anādeśe sthālīpākaḥ
(kauśs_1,7.2) puṣṭikarmasu sārūpavatse
(kauśs_1,7.3) ājyaṃ juhoti
(kauśs_1,7.4) samidham ādadhāti
(kauśs_1,7.5) āvapati vrīhiyavatilān
(kauśs_1,7.6) bhakṣayati kṣīraudanapuroḍāśarasān
(kauśs_1,7.7) mantha_odanau prayachati
(kauśs_1,7.8) pūrvaṃ triṣaptīyam
(kauśs_1,7.9) udakacodanāyām udapātraṃ pratīyāt
(kauśs_1,7.10) purastād_uttarataḥ saṃbhāram āharati
(kauśs_1,7.11) gor anabhiprāpād vanaspatīnām
(kauśs_1,7.12) sūryodayanataḥ
(kauśs_1,7.13) purastād_uttarato_araṇye karmaṇāṃ prayogaḥ
(kauśs_1,7.14) uttarata udakānte prayujya karmāṇy apāṃ sūktair āplutya pradakṣiṇam āvṛtya apa upaspṛśyānavekṣamāṇā grāmam udāvrajanti
(kauśs_1,7.15) āśyabandhyāplavanayānabhakṣāṇi saṃpātavanti
(kauśs_1,7.16) sarvāṇy abhimantryāṇi
(kauśs_1,7.17) strīvyādhitāv āplutāvasiktau śirastaḥ prakramyā prapadāt pramārṣṭi
(kauśs_1,7.18) pūrvaṃ prapādya prayachati
(kauśs_1,7.19) trayodaśyādayas tisro dadhimadhuni vāsayitvā badhnāti
(kauśs_1,7.20) āśayati
(kauśs_1,7.21) anvārabdhāyābhimantraṇahomāḥ
(kauśs_1,7.22) paścād agneś carmaṇi haviṣāṃ saṃskāraḥ
(kauśs_1,7.23) ānaḍuhaḥ śakṛtpiṇḍaḥ
(kauśs_1,7.24) jīvaghātyaṃ carma
(kauśs_1,7.25) akarṇo_aśmā
(kauśs_1,7.26) āplavanāvasecanānām ācāmayati ca
(kauśs_1,7.27) saṃpātavatām aśnāti nyaṅkte vā
(kauśs_1,7.28) abhyādheyānāṃ dhūmaṃ niyachati
(kauśs_1,7.29) śucinā karmaprayogaḥ
(kauśs_1,8.1) purastāddhomavatsu niśākarmasu pūrvāhṇe yajñopavītī śālāniveśamaṃ samūhayaty upavatsyadbhaktam aśitvā snāto_ahatavasanaḥ prayuṅkte
(kauśs_1,8.2) svastyayaneṣu ca
(kauśs_1,8.3) ījyānāṃ diśyān balīn harati
(kauśs_1,8.4) pratidiśam upatiṣṭhate
(kauśs_1,8.5) sarvatrādhikaraṇam kartur dakṣiṇā
(kauśs_1,8.6) trir udakakriyā
(kauśs_1,8.7) anantarāṇi samānāni yuktāni
(kauśs_1,8.8) śāntaṃ saṃbhāram
(kauśs_1,8.9) adhikṛtasya sarvam
(kauśs_1,8.10) viṣaye [ed. viśaye; see caland, az, aḷ.; speijer museum 9 249 disagrees] yathāntaram
(kauśs_1,8.11) iti darbhalavanaṃ prayachati
(kauśs_1,8.12) iti takṣati
(kauśs_1,8.13) iti prakṣālayati
(kauśs_1,8.14) iti mantroktam
(kauśs_1,8.15) palāśa_udumbara_jambu_kāmpīla_srag_vaṅgha_śirīṣa_sraktya_varaṇa_bilva_jaṅgiḍa_kuṭaka_garhya_galāvala_vetasa_śimbala_sipuna_syandana_araṇikā_aśmayokta_tunyu_pūtudāravaḥ śāntāḥ
(kauśs_1,8.16) citi_prāyaścitti_śamī_śamakā_savaṃśā_śāmyavākā_talāśa_palāśa_vāśā_śiṃśapā_śimbala_sipuna_darbha_apāmārga_ākṛtiloṣṭa_valmīkavapā_dūrvāprānta_vrīhi_yavāḥ śāntāḥ
(kauśs_1,8.17) pramanda_uśīra_śalalī_upadhāna_śakadhūmā jarantaḥ
(kauśs_1,8.18) sīsa_nadīsīse ayorajāṃsi kṛkalāsaśiraḥ sīnāni
(kauśs_1,8.19) dadhi ghṛtaṃ madhūdakam iti rasāḥ
(kauśs_1,8.20) vrīhi_yavā_godhūma_upavāka_tila_priyaṅgu_śyāmākā iti miśradhānyāni
(kauśs_1,8.21) grahaṇam ā grahaṇāt
(kauśs_1,8.22) yathārtham udarkān yojayet
(kauśs_1,8.23) ity anuvāko vāstoṣpatīyāni
(kauśs_1,8.24) iti mātṛnāmāni
(kauśs_1,8.25) <śaṃ no devī pṛśniparṇī [2.25]> <ā paśyati [4.20]> iti anuvākaś cātanāni
(kauśs_1,9.1) <śaṃbhumayobhū [1.5-6]> ity ekā mṛgārasūktāny uttamaṃ varjayitvā [4.23-29] <śaṃ ca no mayaś ca naḥ [6.57.3]> <śivā naḥ [7.68.3]> <śaṃ no vāto vātu [7.69]> iti
(kauśs_1,9.2) iti triḥ pratyāsiñcati
(kauśs_1,9.3) <śaṃbhumayobhū [1.5-6]> śaṃtatīyaṃ ca [4.13] <śivā naḥ [7.68.3]> <śaṃ no vāto vātu [7.69]> iti
(kauśs_1,9.4) iti triḥ pratyāsiñcati
(kauśs_1,9.5) iti śāntiyuktāni
(kauśs_1,9.6) ubhayataḥ sāvitry ubhayataḥ <śaṃ no devī [1.6]>
(kauśs_1,9.7) ahatavāsaḥ kaṃse śāntyudakaṃ karoti
(kauśs_1,9.8) ity apo_atisṛjya sarvā imā āpa oṣadhaya iti pṛṣṭvā sarvā ity ākhyāta oṃ bṛhaspatiprasūtaḥ karavāṇīty anujñāpya_oṃ savitṛprasūtaḥ kurutāṃ bhavān ity anujñātaḥ kurvīta
(kauśs_1,9.9) pūrvayā kurvīteti gārgya_pārthaśravasa_bhāgāli_kāṅkāyana_uparibabhrava_kauśika_jāṭikāyana_kaurupathayaḥ
(kauśs_1,9.10) anyatarayā kurvīteti yuvā kauśiko yuvā kauśikaḥ
(kauśs 1 colophon) iti atharvavede kauśikasūtre prathamo 'dhyāyaḥ samāptaḥ
(kauśs_2,1[10].1) pūrvasya medhājananāni
(kauśs_2,1[10].2) śukasārikṛśānāṃ jihvā badhnāti
(kauśs_2,1[10].3) āśayati
(kauśs_2,1[10].4) audumbarapalāśakarkandhūnām ādadhāti
(kauśs_2,1[10].5) āvapati
(kauśs_2,1[10].6) bhakṣayati
(kauśs_2,1[10].7) upādhyāyāya bhaikṣam prayachati
(kauśs_2,1[10].8) suptasya karṇam anumantrayate
(kauśs_2,1[10].9) upasīdañ japati
(kauśs_2,1[10].10) dhānāḥ sarpirmiśrāḥ sarvahutāḥ
(kauśs_2,1[10].11) tilamiśrā hutvā prāśnāti
(kauśs_2,1[10].12) purastād agneḥ kalmāṣam daṇḍaṃ nihatya paścād agneḥ kṛṣṇājine dhānā anumantrayate
(kauśs_2,1[10].13) sūktasya pāraṃ gatvā prayachati
(kauśs_2,1[10].14) sakṛj juhoti
(kauśs_2,1[10].15) daṇḍadhānājinaṃ dadāti
(kauśs_2,1[10].16) iti śuklapuṣpaharitapuṣpe kiṃstyanābhipippalyau jātarūpaśakalena prāk stanagrahāt prāśayati
(kauśs_2,1[10].17) prathamapravadasya mātur upasthe tālūni saṃpātān ānayati
(kauśs_2,1[10].18) dadhimadhv āśayati
(kauśs_2,1[10].19) upanītaṃ vācayati vārṣaśatikaṃ karma
(kauśs_2,1[10].20) iti bhakṣayati
(kauśs_2,1[10].21) ādityam upatiṣṭhate
(kauśs_2,1[10].22) ity āgrahāyaṇyāṃ bhakṣayati
(kauśs_2,1[10].23) agnim upatiṣṭhate
(kauśs_2,1[10].24) iti saṃhāya mukhaṃ vimārṣṭi
(kauśs_2,2[11].1) pūrvasya brahmacārisāṃpadāni
(kauśs_2,2[11].2) audumbaryādayaḥ
(kauśs_2,2[11].3) brahmacāryāvasathād upastaraṇāny ādadhāti
(kauśs_2,2[11].4) pipīlikodvāpe medomadhuśyāmākeṣīkatūlāny ājyaṃ juhoti
(kauśs_2,2[11].5) ājyaśeṣe pipīlikodvāpān opya grāmam etya sarvahutān
(kauśs_2,2[11].6) brahmacāribhyo_annaṃ dhānās tilamiśrāḥ prayachati
(kauśs_2,2[11].7) etāni grāmasā.padāni
(kauśs_2,2[11].8) vikāra sthūṇāmūlāvatakṣaṇāni sabhānām upastaraṇāni
(kauśs_2,2[11].9) grāmīṇebhyo_annam
(kauśs_2,2[11].10) surāṃ surāpebhyaḥ
(kauśs_2,2[11].11) audumbarādīny bhakṣaṇāntāni sarvasāṃpadāni
(kauśs_2,2[11].12) trir jyotiḥ kurute
(kauśs_2,2[11].13) upatiṣṭhate
(kauśs_2,2[11].14) savyāt pāṇihṛdayāl lohitaṃ rasamiśram aśnāti
(kauśs_2,2[11].15) pṛśnimanthaḥ
(kauśs_2,2[11].16) jihvāyā utsādyam akṣyoḥ +paristaraṇaṃ mastṛhaṇaṃ [ed. paristaraṇamastṛhaṇaṃ; see mss 34 (1976), p. 23f.] hṛdayaṃ dūrśa upanahya tisro rātrīḥ palpūlane vāsayati
(kauśs_2,2[11].17) cūrṇāni karoti
(kauśs_2,2[11].18) maiśradhānye mantha opya dadhimadhumiśram aśnāti
(kauśs_2,2[11].19) iti yugmakṛṣṇalaṃ vāsitaṃ badhnāti
(kauśs_2,2[11].20) sārūpavatsaṃ puruṣagātraṃ dvādaśarātraṃ saṃpātavantaṃ kṛtvānabhimukhan aśnāti
(kauśs_2,3[12].1) iti mādānakaśṛtaṃ kṣīraudanam aśnāti
(kauśs_2,3[12].2) camase sarūpavatsāyā dugdhe vrīhiyavāvavadhāya mūrchayitvā madhv āsicyāśyati
(kauśs_2,3[12].3) iti juhoti
(kauśs_2,3[12].4) iti manthāntāni
(kauśs_2,3[12].5) iti sāṃmanasyāni
(kauśs_2,3[12].6) udakūlijaṃ saṃpātavantaṃ grāmaṃ parihṛtya madhye ninayati
(kauśs_2,3[12].7) evaṃ surākūlijam
(kauśs_2,3[12].8) trihāyaṇyā vatsataryāḥ śuktyāni [see caland, zr] piśitāny āśayati
(kauśs_2,3[12].9) bhaktaṃ surāṃ prapāṃ saṃpātavat karoti
(kauśs_2,3[12].10) pūrvasya iti varcasyāni
(kauśs_2,3[12].11) audumbaryādīni trīṇi
(kauśs_2,3[12].12) kumāryā dakṣiṇam ūrum abhimantrayate
(kauśs_2,3[12].13) vapāṃ juhoti
(kauśs_2,3[12].14) agnim upatiṣṭhate
(kauśs_2,3[12].15) iti dadhimadhv āśayati
(kauśs_2,3[12].16) kīlālamiśraṃ kṣatriyaṃ kīlālam itarān
(kauśs_2,4[13].1) iti hastinam
(kauśs_2,4[13].2) hāstidantaṃ badhnāti
(kauśs_2,4[13].3) lomāni jatunā saṃdihya jātarūpeṇāpidhāpya
(kauśs_2,4[13].4) iti snātakasiṃhavyāghrabastakṛṣṇavṛṣabharājñāṃ nabhilomāni
(kauśs_2,4[13].5) daśānāṃ śāntavṛkṣāṇāṃ śakalāni
(kauśs_2,4[13].6) etayoḥ iti sapta marmāṇi sthālīpāke pṛktāny aśnāti
(kauśs_2,4[13].7) akuśalaṃ yo brāhmaṇo lohitam aśnīyād iti gārgyaḥ
(kauśs_2,4[13].8) ukto lomamaṇiḥ
(kauśs_2,4[13].9) sarvair āplāvayati
(kauśs_2,4[13].10) avasiñcati
(kauśs_2,4[13].11) caturaṅgulaṃ tṛṇaṃ rajoharaṇabindunā_ [see caland, zr] _abhiścotya_upamathya
(kauśs_2,4[13].12) śuni kilāsam aje palitaṃ tṛṇe jvaro yo_asmān dveṣṭi yaṃ ca vayaṃ dviṣmas tasmin rājayakṣma iti dakṣiṇā tṛṇaṃ nirasyati gandhapravādābhir alaṃ kurute
(kauśs_2,5[14].1) pūrvasya hastitrasanāni
(kauśs_2,5[14].2) rathacakreṇa saṃpātavatā pratipravartayati
(kauśs_2,5[14].3) yānenābhiyāti
(kauśs_2,5[14].4) vāditraiḥ
(kauśs_2,5[14].5) dṛtivastyor opya śarkarāḥ
(kauśs_2,5[14].6) tottreṇa nagnaprachannaḥ
(kauśs_2,5[14].7) iti sāṃgrāmikāni
(kauśs_2,5[14].8) ājyasaktūñ juhoti
(kauśs_2,5[14].9) dhanuridhme dhanuḥ samidham ādadhāti
(kauśs_2,5[14].10) evam iṣvidhme
(kauśs_2,5[14].11) dhanuḥ saṃpātavad vimṛjya prayachati
(kauśs_2,5[14].12) prathamasya_iṣuparyayaṇāni
(kauśs_2,5[14].13) drughnyārtnījyāpāśatṛṇamūlāni badhnāti
(kauśs_2,5[14].14) <āre asāv [1.26]> ity apanodanāni
(kauśs_2,5[14].15) phalīkaraṇatuṣabusāvatakṣaṇāny āvapati
(kauśs_2,5[14].16) anvāha
(kauśs_2,5[14].17) agnir no dūtaḥ [3.2]> iti mohanāni
(kauśs_2,5[14].18) odanena_upayamya phalīkaraṇān ulūkhalena juhoti
(kauśs_2,5[14].19) evam aṇūn
(kauśs_2,5[14].20) ekaviṃśatyā śarkarābhiḥ pratiniṣpunāti
(kauśs_2,5[14].21) apvāṃ yajate
(kauśs_2,5[14].22) iti śitipadīṃ saṃpātavatīm avasṛjati
(kauśs_2,5[14].23) udvṛdhatsu [caland: uddhṛṣyatsu?] yojayet
(kauśs_2,5[14].24) iti yuktayoḥ pradānāntāni
(kauśs_2,5[14].25) digyuktābhyāṃ [3.26 & 3.27] iti upatiṣṭhate
(kauśs_2,5[14].26) iti saṃrambhaṇāni
(kauśs_2,5[14].27) sene samīkṣamāṇo japati
(kauśs_2,5[14].28) bhāṅgamauñjān pāśan iṅgiḍālaṃkṛtān saṃpātavato_anūktān senākrameṣu vapati
(kauśs_2,5[14].29) evam āmapātrāṇi
(kauśs_2,5[14].30) iṅgiḍena saṃprokṣya tṛṇāny āṅgirasenāgninā dīpayati
(kauśs_2,5[14].31) yāṃ dhūmo_avatanoti tāṃ jayanti
(kauśs_2,6[15].1) <ṛdhaṅ mantras [5.1]> ity āśvatthyāṃ pātryāṃ trivṛti gomayaparicaye hastipṛṣṭhe puruṣaśirasi vāmitrāñ juhvad abhiprakramya nivapati
(kauśs_2,6[15].2) +varāhavihatād [ed. varāhavihitād; caland, kl.schr. p. 70] rājāno vediṃ kurvanti
(kauśs_2,6[15].3) tasyāṃ pradānāntāni
(kauśs_2,6[15].4) ekeṣvā hatasyādahane_upasamādhāya dīrghadaṇḍeṇa sruveṇa rathcakrasya khena samayā juhoti
(kauśs_2,6[15].5) yojanīyaṃ śrutvā yojayet
(kauśs_2,6[15].6) ity anvāha
(kauśs_2,6[15].7) vaiśyāya pradānāntāni
(kauśs_2,6[15].8) iti āyudhigrāmaṇye
(kauśs_2,6[15].9) _iti rājñodapātraṃ dvaudvau_avekṣayet
(kauśs_2,6[15].10) +yaṃ [ed.: yan; caland, kl.schr. p. 57] na paśyed na yudhyeta
(kauśs_2,6[15].11) iti navaṃ rathaṃ rājānaṃ sasārathim āsthāpayati
(kauśs_2,6[15].12) iti jīvitavijñānam
(kauśs_2,6[15].13) tisraḥ snāvarajjūr aṅgāreṣu_avadhāya
(kauśs_2,6[15].14) utkucatīṣu kalyāṇam
(kauśs_2,6[15].15) sāṃgrāmikam etā vyādiśati madhye mṛtyur itare sene
(kauśs_2,6[15].16) parājeṣyamāṇān mṛtyur ativartate jyeṣyanto mṛtyum [note conj. speijer museum 9 249]
(kauśs_2,6[15].17) agreṣūtkucatsu mukhyā hanyante madhyeṣu madhyā anteṣu_avare
(kauśs_2,6[15].18) evam iṣīkāḥ
(kauśs_2,7[16].1) iti sarvavāditrāṇi prakṣālya tagara_uśīreṇa saṃdhāvya saṃpātavanti trir āhatya prayachati
(kauśs_2,7[16].2) ity uccaistarāṃ (?) hutvā sruvam udvartayan
(kauśs_2,7[16].3) somāṃśuṃ hariṇacarmaṇi_utsīvya kṣatriyāya badhnāti
(kauśs_2,7[16].4) iti rājā triḥ senāṃ pariyāti
(kauśs_2,7[16].5) uktaḥ pūrvasya somāṃśuḥ
(kauśs_2,7[16].6) <ādānena [6.104]> iti pāśair ādānasaṃdānāni
(kauśs_2,7[16].7) iti kṣatriyaṃ saṃnāhayati
(kauśs_2,7[16].8) abhayānām apyayaḥ
(kauśs_2,7[16].9) iti
(kauśs_2,7[16].10) iti pūtirajjum avadhāya
(kauśs_2,7[16].11) aśvatthabadhakayor agniṃ manthati
(kauśs_2,7[16].12) iti dhūmam anumantrayate
(kauśs_2,7[16].13) ity agnim
(kauśs_2,7[16].14) tasminn araṇye sapatnakṣayaṇīr ādadhāty aśvattha_badhaka_tājadbhaṅga_āhva_khadira_śarāṇām
(kauśs_2,7[16].15) uktāḥ pāśāḥ
(kauśs_2,7[16].16) āśvatthāni kūṭāni bhāṅgāni jālāni
(kauśs_2,7[16].17) bādhakadaṇḍāni
(kauśs_2,7[16].18) iti mitrebhyo juhoti
(kauśs_2,7[16].19) iti savyena_iṅgiḍam amitrebhyo bādhake
(kauśs_2,7[16].20) uttarato_agner lohitāśvatthasya śākhāṃ nihatya nīlalohitābhyāṃ sūtrābhyāṃ paritatya iti dakṣiṇā prahāpayati
(kauśs_2,7[16].21) iti yathāliṅgaṃ saṃpreṣyati
(kauśs_2,7[16].22) homārthe pṛṣadājyam
(kauśs_2,7[16].23) pradānāntāni vāpyāni
(kauśs_2,7[16].24) vāpyais triṣandhīni vajrarūpāṇy arbudirūpāṇi
(kauśs_2,7[16].25) śitipadīṃ saṃpātavatīṃ darbharajjvā kṣatriyāya_upasaṅgadaṇḍe badhnāti
(kauśs_2,7[16].26) dvitīyām asyati
(kauśs_2,7[16].27) iti rāṣṭrāvagamanam
(kauśs_2,7[16].28) ānuśūkānāṃ vrīhīṇām āvraskajaiḥ kāmpīlaiḥ śṛtaṃ sārūpavatsam āśayati
(kauśs_2,7[16].29) iti rathanemimaṇim ayaḥsīsaloharajatatāmraveṣṭitaṃ hemanābhiṃ vāsitaṃ baddhvā sūtrotaṃ barhiṣi kṛtvā saṃpātavantaṃ pratyṛcaṃ bhṛṣṭīr abhīvarttottamābhyām ācṛtati
(kauśs_2,7[16].30) <ā tvā gan [3.4]> iti yasmād rāṣṭrād avaruddhas tasyāśāyāṃ śayanavidhaṃ puroḍāśaṃ darbheṣūdake ninayati
(kauśs_2,7[16].31) tato loṣṭena jyotir āyatanaṃ saṃstīrya kṣīraudanam aśnāti
(kauśs_2,7[16].32) yato loṣṭas tataḥ saṃbhārāḥ
(kauśs_2,7[16].33) tisṛṇāṃ prātaraśite puroḍāśe hvayante
(kauśs_2,8[17].1) iti rājānam abhiṣekṣyan mahānade śāntyudakaṃ karoty ādiṣṭānām
(kauśs_2,8[17].2) sthālīpākaṃ śrapayitvā dakṣiṇataḥ parigṛhyāyā darbheṣu tiṣṭhantam abhiṣiñcati
(kauśs_2,8[17].3) talpārṣabhaṃ carmārohayati
(kauśs_2,8[17].4) udapātraṃ samāsiñcete
(kauśs_2,8[17].5) viparidadhāne
(kauśs_2,8[17].6) sahaiva nau sukṛtaṃ saha duṣkṛtam iti brahmā brūyāt
(kauśs_2,8[17].7) yo duṣkṛtaṃ karavat tasya duṣkṛtaṃ sukṛtaṃ nau saheti
(kauśs_2,8[17].8) āśayati
(kauśs_2,8[17].9) aśvam ārohyāparājitāṃ pratipādayati
(kauśs_2,8[17].10) sahasraṃ grāmavaro dakṣiṇā
(kauśs_2,8[17].11) viparidhānāntam ekarājena vyākhyātam
(kauśs_2,8[17].12) talpe darbheṣv abhiśiñcati
(kauśs_2,8[17].13) varṣīyasi vaiyāghraṃ carmārohayati
(kauśs_2,8[17].14) catvāro rājaputrās tālpāḥ pṛthakpādeṣu śayanaṃ parāmṛśya sabhāṃ prāpayanti
(kauśs_2,8[17].15) dāsaḥ pādau prakṣālayati
(kauśs_2,8[17].16) mahāśūdra upasiñcati
(kauśs_2,8[17].17) kṛtasaṃpannān akṣān ā tṛtīyaṃ vicinoti
(kauśs_2,8[17].18) vaiśyaḥ sarvasvajainam upatiṣṭhate_utsṛjāyuṣmann iti
(kauśs_2,8[17].19) utsṛjāmi brāhmaṇāya_utsṛjāmi kṣatriyāya_utsṛjāmi vaiśyāya dharmo me janapade caryatām iti
(kauśs_2,8[17].20) pratipadyate
(kauśs_2,8[17].21) āśayati
(kauśs_2,8[17].22) aśvam ārohyāparājitāṃ pratipādayati
(kauśs_2,8[17].23) sabhām udāyāti
(kauśs_2,8[17].24) madhumiśraṃ brāhmaṇān bhojayati
(kauśs_2,8[17].25) rasān āśayati
(kauśs_2,8[17].26) māhiṣāṇy upayāti
(kauśs_2,8[17].27) kuryur gām iti gārgyapārthaśravasau neti bhāgaliḥ
(kauśs_2,8[17].28) iti kṣatriyaṃ prātaḥ_prātar abhimantrayate
(kauśs_2,8[17].29) uktaṃ samāsecanaṃ viparidhānam
(kauśs_2,8[17].30) iti paurohitye vatsyan vaiśvalopīḥ samidha ādhāya
(kauśs_2,8[17].31) iti kṣatriyam upanayīta
(kauśs_2,8[17].32) tad āhur na kṣatriyaṃ sāvitrīṃ vācayed iti
(kauśs_2,8[17].33) kathaṃ nu tam upanayīta yan na vācayed
(kauśs_2,8[17].34) vācayed eva vācayed eva
(kauśs 2 colophon) iti atharvavede kauśikasūtre dvitīyo 'dhyāyaḥ samāptaḥ
(kauśs_3,1[18].1) pūrvasya pūrvasyāṃ paurṇamāsyām astamita udakānte kṛṣṇacailaparihito nirṛtikarmāṇi prayuṅkte
(kauśs_3,1[18].2) nāvyāyā dakṣiṇāvarte śāpeṭaṃ nikhanet
(kauśs_3,1[18].3) apāṃ sūktair avasiñcati
(kauśs_3,1[18].4) apsu kṛṣṇaṃ jahāti
(kauśs_3,1[18].5) ahatavasana upamucya_upānahau jīvaghātyāyā udāvrajati
(kauśs_3,1[18].6) proṣya tām uttarasyāṃ sāṃpadaṃ kurute
(kauśs_3,1[18].7) śāpeṭam ālipyāpsu nibadhya tasminn upasamādhāya saṃpātavantaṃ karoti
(kauśs_3,1[18].8) aśnāti
(kauśs_3,1[18].9) ādhāya kṛṣṇaṃ pravāhayati
(kauśs_3,1[18].10) upamucya jaradupānahau savyena jarat_chattraṃ dakṣiṇena śālātṛṇāṇy ādīpya jīrṇaṃ vīriṇam abhinyasyati
(kauśs_3,1[18].11) anāvṛtam āvṛtya sakṛj juhoti
(kauśs_3,1[18].12) savyaṃ praharaty upānahau ca
(kauśs_3,1[18].13) jīrṇe vīriṇa upasamādhāya iti jaratkoṣṭhād vrīhīñ śarkarāmiśrān āvapati
(kauśs_3,1[18].14) <ā no bhara [5.7]> iti dhānāḥ
(kauśs_3,1[18].15) yuktābhyāṃ saha koṣṭhābhyāṃ tṛṭīyām
(kauśs_3,1[18].16) kṛṣṇaśakuneḥ savyajaṅghāyām aṅkam anubadhyāṅke puroḍāśaṃ iti anāvṛtaṃ prapādayati
(kauśs_3,1[18].17) nīlaṃ saṃdhāya lohitam āchādya śuklaṃ pariṇahya dvitīyayā_uṣṇīṣam aṅkena_upasādya savyena sahāṅkenāvāṅ apsu_apavidhyati
(kauśs_3,1[18].18) tṛtīyayā channaṃ caturthyā saṃvītam
(kauśs_3,1[18].19) pūrvasya citrākarma
(kauśs_3,1[18].20) kulāyaśṛtaṃ [ed. kulāya ś-, but cf. caland kl. schr. 58] haritabarhiṣam aśnāti
(kauśs_3,1[18].21) anvaktāḥ prādeśamātrīr ādadhāti
(kauśs_3,1[18].22) nāvyayoḥ sāṃvaidye paścād agner bhūmiparilekhe kīlālaṃ mukhenāśnāti
(kauśs_3,1[18].23) tejovrataṃ trirātram aśnāti
(kauśs_3,1[18].24) tadbhakṣaḥ
(kauśs_3,1[18].25) śaṃbhumayobhubhyāṃ [1.5 + 1.6]> iti salilaiḥ kṣīraudanam aśnāti
(kauśs_3,1[18].26) manthāntāni
(kauśs_3,1[18].27) dvitīyena pravatsyan haviṣām upadadhīta
(kauśs_3,1[18].28) atha pratyetya
(kauśs_3,1[18].29) atha pratyetya
(kauśs_3,1[18].30) atha prārthayamāṇaḥ
(kauśs_3,1[18].31) atha prārthayamāṇaḥ
(kauśs_3,1[18].32) catvāro dhāyāḥ palāśayaṣṭīnāṃ bhavanti
(kauśs_3,1[18].33) darbhāṇām upolavānāṃ catvāraḥ
(kauśs_3,1[18].34) taṃ vyatiṣaktam aṣṭāvaram idhmaṃ sāttrike_agnau_ādhāyājyenābhijuhuyāt
(kauśs_3,1[18].35) dhūmaṃ niyacheta
(kauśs_3,1[18].36) lepaṃ prāśnīyāt
(kauśs_3,1[18].37) tam u cen na vinded atha sattrasyāyatane yajñāyatanam iva kṛtvā
(kauśs_3,1[18].38) samudra ity ācakṣate karma
(kauśs_3,2[19].1) śaṃbhumayobhubhyāṃ [1.5 + 1.6] <ā gāvo [4.21.1]> iti gā lavaṇaṃ pāyayaty upatāpinīḥ
(kauśs_3,2[19].2) prajananakāmāḥ
(kauśs_3,2[19].3) prapām avaruṇaddhi
(kauśs_3,2[19].4) iti nāvyābhyām udakam āharataḥ sarvata upāsecam
(kauśs_3,2[19].5) tasmin maiśradhānyaṃ śṛtam aśnāti
(kauśs_3,2[19].6) manthaṃ vā dadhimadhumiśram
(kauśs_3,2[19].7) yasya śriyaṃ kāmayate tato vrīhi_ājyapaya āhārya kṣīraudanam aśnāti
(kauśs_3,2[19].8) tadalābhe haritagomayam āhārya śoṣayitvā trivṛti gomayaparicaye śṛtam aśnāti
(kauśs_3,2[19].9) <śerabhaka [2.24.1]> iti sāmudram apsu karma vyākhyātam
(kauśs_3,2[19].10) anapahatadhānā lohitājāyā drapsena saṃnīyāśnāti
(kauśs_3,2[19].11) etāvad upaiti
(kauśs_3,2[19].12) tṛṇānāṃ granthīn udgrathnann apakrāmati
(kauśs_3,2[19].13) tān udāvrajann udapātrasya_udapātreṇābhiplāvayati mukhaṃ vimārṣṭi [note conj. speijer museum 9 250]
(kauśs_3,2[19].14) iti goṣṭhakarmāṇi
(kauśs_3,2[19].15) gṛṣṭeḥ pīyūṣaṃ śleṣmamiśram aśnāti
(kauśs_3,2[19].16) gāṃ dadāti
(kauśs_3,2[19].17) udapātraṃ ninayati
(kauśs_3,2[19].18) samūhya savyenādhiṣṭhāyārdhaṃ dakṣiṇena vikṣipati
(kauśs_3,2[19].19) sārūpavatse śakṛtpiṇḍān guggululavaṇe pratinīya paścād agner nikhanati
(kauśs_3,2[19].20) tisṛṇāṃ prātar aśnāti
(kauśs_3,2[19].21) vikṛte saṃpannam
(kauśs_3,2[19].22) <āyam agan [3.5.1]> 